Istraživanja pokazuju da radni tjedan samozaposlenih ali i ostalih ambicioznih osoba često traje do 70 sati i nije rijedak slučaj da svoj godišnji odmor kojega toliko trebaju, ispune brojnim očekivanja i na kraju dožive – razočaranje, zbog velike razlike između onoga što su doživjeli i onoga što su planirali.
Najčešće zato što veći dio dana posvećenih odmoru, potroše na razmišljanje o poslu.
Često nesvjesno nemaju povjerenje da će biti dobri u svom poslu ako si priušte godišnji odmor, da neće biti dovoljno posla, klijenata. Razmišljaju o nastavku tekućih projekata, planiraju buduće, strahuju glede njihove realizacije… Teško se opuštaju, stvaraju si anksioznost, određenu paniku i stres. A često ni sami nisu uvjereni u svoj uspjeh s takvim napetostima.
Preživio sam mnogo užasnih stvari u životu, neke od njih su se stvarno dogodile. Mark Twain
Ono što je zajedničko svim tim promišljanjima je da su to misli, nisu činjenice. I uglavnom su simptomi stresa i mogućeg burnouta ako se ne učini nešto s njima na vrijeme.
Zato je teško biti prisutan sada i ovdje, zatvoriti oči i uživati duži period u blagom povjetarcu na koži, mirisu soli u zraku te zapljuskivanju kapljica mora na toploj koži…
Pa kako se zaista uspješnije odmoriti na godišnjem odmoru i vratiti se osvježeni, fokusirani i ispunjeni raznim brojim pozitivnim iskustvima i uspomenama potrebnim za jesenske radne izazove i pobjede?
1. Pripremne radnje prije odlaska na godišnji odmor
Važno je znati kako će i na koji način posao funkcionirati za trajanja godišnjeg odmora te posložiti prioritete prije odlaska na odmor. Također je potrebno vjerovati da nam je odmor potreban i da ćemo posvetiti svoje vrijeme odmoru u tom periodu, a posao ostaviti po strani, dakle namjerno i svjesno prorijediti posezanje za mobitelom, čitanjem mailova, otvaranje laptopa, provjeravanje što se zbiva s poslom dok vas nema što zaista može biti teško kada to jednom postane navika.
2. Započeti dan usredotočenom svjesnošću
Kada smo već na tom dugoočekivanom godišnjem odmoru, neposredno nakon buđenja nježno se smirite i barem 6 puta hotimice udahnite. Nastojte suosjećajno prihvatiti sve misli, osjećaje, senzacije i porive koji se tada pojave. Ostanite na kratko s njima, a zatim svjesno odlučite što ćete sljedeće činiti. To će omogućiti svjesnije započinjanje dana bez nesvjesne navike provjeravanja notifikacija na društvenim mrežama, poslovnih mailova i poruka…
3. Isprekidati dan svjesnim trenucima
Svakih nekoliko sati zastanite (možete postaviti i alarm ako vam je tako lakše) i pogledajte u kakvom ste emocionalnom stanju. Jeste li prisutni u aktivnostima kojima se bavite ili pak razmišljate o poslu i ujedno ste pod stresom jer se zapravo želite opustiti?
Ako jeste, napravite nešto drugačije, popijete omiljeni napitak, odite u šetnju te se tada tako osvježeni vratite na ono što ste radili, možda samo ležati i sunčati se, ili pak čitati omiljeno štivo. Ili otići razgledati mjesto koje ste upravo posjetili.
4. Usredotočiti se na ono što radimo
Što god radili, nastojte držati pažnju na toj aktivnosti što je moguće duže. Ako primjerice razgovarate s drugom osobom, saslušajte tu osobu dok govori te zatim razmislite što ćete joj odgovoriti umjesto da razmišljate što ćete joj reći dok ona govori. Tako zaista možemo čuti drugu osobu i suvislije joj odgovoriti što će druga osoba cijeniti, čime njegujemo naše odnose.
Ako uživate u glazbi, udubite se u ono što čujete, vratite pažnju s misli o poslu na zvukove koje čujete oko sebe.
Kako biste si pomogli usredotočiti na sadašnji trenutak, pitajte se: Što vidim, što čujem, što njušim? Kakvo mi je držanje? Kakav mi je izraz lica? Što je ovdje i sada? Promotrite i zatim s povećanom svjesnošću nastavite sa svojom aktivnošću te nastojte držati pažnju na njoj.
Time ujedno produžujete i svoj fokus ali se i odupirete raznim negativnim mislima i strahovima povezanim za posao. Naravno, radite svjesne pauze kako biste se odmorili i bili prisutniji duže vrijeme i zaista stvorili vrijedne uspomene s godišnjeg odmora.
5. Više tjelovježbe
Opće poznato je da tjelovježba blagotvorno djeluje na cijeli organizam, mentalno i fizički.
Ljeto je idealno vrijeme kada više vremena provodimo u aktivnostima na otvorenom stoga plivajte, igrajte igre, šetajte, odite na individualni trening ili bilo što drugo po želji.
Za vrijeme svih tih aktivnosti, usredotočite se na tijelo i radoznalo ga promatrajte. Pratite pojavu misli i osjećaja i pomicanjem fokusa s misli o poslu na vlastito tijelo, dozvolite svom umu i tijelu da se oporave.
Za vrijeme tjelovježbe obratite pažnju da li možda stišćete zube i postoje li možda znakovi odbojnosti prema onome što tada radite. U tom slučaju postoje velike šanse da se forsirate preko vlastitih granica što vam može još više naštetiti mentalno i fizički te pokvariti doživljaj godišnjeg odmora.
6. Ne zaboraviti dah
Kada vam padne raspoloženje jer su vas preuzele misli o poslu, primijetite kako vrlo vjerojatno plitko dišete, stoga s vremena na vrijeme provjerite kakvo vam je disanje.
Tada svjesno usmjerite pažnju na disanje i pratite pokrete disanja u tijelu. Probajte to činiti iz trbuha. Moguće je da će vam se to u početku činiti čudno no s vremenom će vas dovesti u stanje veće opuštenosti i bolje opskrbljenosti kisikom što će blagotvorno utjecati i na vaše raspoloženje.
Zapamtite da vam je dah kao sredstvo oporavka uvijek na raspolaganju, samo ga se trebate sjetiti. Dah je naše sidro, luka u sadašnjosti.
7. Više zabavnih aktivnosti
Možda katkada nismo ni svjesni no svi se bavimo raznim aktivnostima od kojih su nam neke više, a neke manje drage. Često nas te manje drage dodatno iscrpljuju, a svakome će one biti drugačije.
Ono što možemo je osvijestiti koje su to aktivnosti u kojima inače uživamo i pune nas energijom tako da imamo osjećaj da su nas okrijepile, i duh i tijelo.
Upravo za vrijeme godišnjih odmora imamo više vremena baviti se njima zbog čega će se promijeniti i naše raspoloženje, a ujedno nećemo misliti na posao.
8. Razmisliti o uvođenju promjena
Godišnji odmori daju više vremena za promišljanje o stvarima o kojima ne stignemo inače. Ako zaista toliko imamo potrebu razmišljati o poslu, godišnji odmor može biti prilika da zastanemo i razmislimo postoje li neki nagomilani problemi koje bi valjalo početi rješavati.
Tako dio godišnjeg odmora može biti prilika za razmisliti o sebi, životu i vrijednostima i kako se naš svakodnevni posao uklapa u njih, da li nas zadovoljava, što možemo učiniti kako bi nas zadovoljavao i/ili napraviti okvir plan što ćemo učiniti po povratku s godišnjeg odmora kako bi nas više zadovoljavao. Nakon što smo promislili, tada se u miru i veselju možete vratiti preostalom dijelu ljetnih praznika.
9. Učiti novu vještinu
Godišnji odmori daju više vremena posvetiti se sebi što omogućuje više vremena za naučiti nova znanja i vještine. Primjerice, uvijek ste željeli naučiti igrati šah? Nije li to izvrsna prilika za početi? Naučiti jedriti, voziti skuter? Možda znati bolje jezik zemlje koju ste posjetili? Ili pak naučiti osnove jezika kojega možda uopće ne znate. Mogućnosti je mnoštvo kojih se uopće ne sjetimo kada smo preokupirani brigama o poslu.
Vještina nošenja sa stresom je vrijedna vještina važna u svakodnevnom životu, u radu sa mnom 1 na 1 upravo u ovom periodu možete proći Individualni mindfulness program.
Želim Ti puno svjesnih, radosnih i nezaboravnih trenutaka na godišnjem odmoru!
